Intervju: Kako se nositi sa sagorijevanjem na poslu?

16. 02. 2013

chefmalaPiše: Luka Marković

U današnje vrijeme ljudi sve više sati provode na poslu i susreću se s više stresnih situacija nego što je to bio slučaj prije 20 godina. Tako stresan rad sve češće vodi do sindroma izgaranja.

Kako se nositi s tim sindromom? Odgovor sam odlučio potražiti kod 23-godišnjeg sezonskog radnika Vedrana.

 

Što je sindrom izgaranja na poslu i gdje se javlja?

Sindrom izgaranja na poslu Girdino, Everly, Dusek (1996; prema Mazzi i Ferlin, 2004) navode kao stanje psihičke, fizičke ili psihofizičke iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i prolongiranim stresom.

Mazzi i Ferlin (2004) navode da su mnoga ispitivanja i stručni radovi pokazali pojavu tog sindroma u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću s problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i nema odgovarajuće zaštite radnika, te tamo gdje su zahtjevi radnog mjesta takvi da radnike prisiljavaju na duže radno vrijeme, podvostručenje smjena, iznenadne promjene u procesu rada i hitne intervencije, bez mogućnosti dovoljnog tjednog i godišnjeg odmora. Susrećemo ga i u radnim sredinama s neadekvatnim plaćama i s kritičnim šefom.

 

Kako to izgleda u praksi?

Vedran se za vrijeme šestomjesečnog rada na sezoni susreo sa sljedećim problemima:

  • Radom po 15 sati svaki dan i rad mjesecima bez slobodnog dana.
  • Nekompetentnim suradnicima. Kuhinja u kojoj je Vedran radio je imala troje kuhara koji su znali kuhati; ostali radnici u kuhinji su bili ispomoć, što je za sezonski posao prilično neekonomično i neorganizirano.
  • Tvrdoglavim šefom kuhinje i neučinkovitom organizacijom rada. Šefov koncept organizacije rada je imao naglasak na veoma velikom broju jela na dnevnoj karti i vrlo detaljnoj prezentaciji tih jela. Iako je sustav dobar, Vedran navodi da je, s obzirom na nedostatak broja kvalitetnijih kuhara i vremena, sustav bio neodrživ.

 

Koje su tehnike i strategije Vedranu pomogle da se nosi sa stresom na poslu?

Kao uspješne tehnike kojima je uspio sačuvati „hladnu glavu“ Vedran navodi:

  • Slušanje muzike na radiju. Na taj način čovjek se može opustiti i u glavi biti na drugom mjestu.
  • Pričanje viceva i zafrkancija. Tako zaposlenik može graditi bolje međuljudske odnose s drugim djelatnicima i uspostaviti otvoreni odnos i iskrenost. Pri tome je važno biti umjeren, da zafrkancija ne utječe na obavljanje posla.
  • Pričanje na različitim dijalektima i različitim naglascima. Budući da su radnici iz restorana bili iz različitih dijelova Hrvatske, Vedran je rekao da je to bilo zaista štosno i smiješno i da su tako učinkovito smirivali nastale tenzije.
  • Druženje s kolegama poslije posla. To je učinkovita tehnika za upoznavanje kolega te dobar način da se spriječe moguće svađe među djelatnicima.
  • Razgovor. Kada se zaposlenici nisu mogli dogovoriti oko organizacije posla sa šefom kuhinje, onda su se oko te organizacije dogovarali međusobno u smjenama gdje šef nije radio. Na taj su način otklonili jedan dio stresa koji je bio uzrokovan organizacijom.
  • Usredotočenost na posao. Vedran je rekao da ga je usredotočenost na posao odvlačila od tenzija i stresa koji je proizlazio iz odnosa s kolegama. Dakle, kada je šef komplicirana, tvrdoglava osoba, najbolje je poslušati naredbe i raditi. Na taj se način barem izbjegava kulminacija tenzija.

 

Što je upotrebljenim vještinama dobio?

Vedran je izjavio da su mu te vještine, direktno ili indirektno, omogućile:

  • Uspostaviti dobar odnos s kolegama na poslu. Upravo je taj dobar odnos s kolegama , kako Vedran navodi, garancija za kvalitetno odrađen posao.
  • Nastavak rada kod poslodavca. Zbog dobro obavljenog posla i svojeg humora, Vedran je ostao u pozitivnom sjećanju poslodavcu i tako si osigurao sljedeći sezonski posao kod njega.
  • Restrukturiranje organizacije rada. Zbog uspostave dobrog međusobnog odnosa i kvalitetne komunikacije s poslodavcem, zaposlenici su objasnili poslodavcu da dogodine treba zaposliti veći broj kompetentnijih kuhara, s čime se poslodavac složio.
  • Veću plaću. Vedran je zbog dobro odrađenog posla i zbog uspostave dobrog odnosa s poslodavcem uspio dogovoriti veću plaću za sljedeći sezonski posao.

 

 

Ostavi komentar