Centar uspjeha

Intervju sa Irenom Jurjević, savjetnicom iz Gestalt psihoterapije

24sata: Zašto sanjamo i što je san?

Irena Jurjević: Spavanje nam je potrebno da se tijelo odmori, a u sklopu njega pojavljuju se snovi. Ono što se u njima događa, koliko god zastrašujuće i neshvatljivo nama bilo, nosi poruku. Ta poruka nam može pomoći da sadržajnije i kreativnije živimo te se lakše nosimo s problemima i izazovima s kojima se susrećemo.

24sata: Kako Gestalt psihoterapija tumači snove?

Osnivač Gestalt psihoterapije Fritz Perls smatrao je da su svi elementi sna, poput likova, mjesta i objekata koji se u njemu pojavljuju, projekcije ili dijelovi naše osobnosti. Taj se pristup najčešće koristi kako bismo razumjeli snove.

24sata: Kako možemo tumačiti snove da bi nam pomogli u rješavanju problema? Predviđaju li oni budućnost?

U snovima se pojavljuju zaboravljena sjećanja, traume koje smo preživjeli te potisnuta znanja i informacije. Mi znamo više nego što smo svjesni i u tom smislu snovi jesu proročanski. No nikad ne sanjamo nešto što ne znamo, a rad na razumijevanju naših snova pomaže nam kako bismo upoznali sebe, trenutačne probleme i okolnosti u kojima se nalazimo. Simboli u snu su individualni i ovise o životu onoga tko sanja. Tako jedan simbol može značiti nešto pozitivno za nekoga, a za drugoga tko ga sanja imat će negativno značenje.

24sata: Imaju li snovi koji se ponavljaju neku posebnu poruku za nas?

Ti su snovi izrazito važni i ponavljat će se sve dok ih ne riješimo. Najčešće se odnose na neke nezavršene situacije ili odnose u životu, nešto čime se ne želimo ili bojimo suočiti, a trebali bismo. Ponavljanje može trajati godinama.

24sata: Kako se san tumači na dvije razine, tj. dva značenja koja ima?

Ljudi često sanjaju da im zub ispada ili se klima. Uvriježeno je mišljenje kako takav san nagoviješta nesreću, što nije točno. Tumačimo li na objektivnoj razini san, možda je vrijeme da posjetimo zubara. Možda se nešto događa sa zubom, mi toga nismo svjesni, ali naše nesvjesno “ja” jest. Na subjektivnoj razini tumačenja treba se zapitati što se klima u našem životu, možda posao, veza s partnerom ili prijateljstvo.

24sata: Što je s noćnim morama iz kojih se budimo i često se ponavljaju?

Treba se uhvatiti u koštac s temom iz noćne more, bilo kroz analizu sna ili tako da promijenimo nešto u životu. Često ih se bojimo i ako se probudimo usred more, trudimo se zaboraviti njezin sadržaj. To je pogrešno jer da bi se takvi snovi prestali pojavljivati, trebamo se pozabaviti njima u stvarnom životu. Strah u njima može biti golem, dovesti do lupanja srca, krika ili osjećaja gušenja. Premda ni znanstvena psihologija ni medicina nisu otkrile koji je uzrok takvih snova, oni su najčešće bezopasni. Otkrijete li koji je izvor straha u vašem životu, oni se više neće pojavljivati.

24sata: Koji su snovi najčešći?

Često sanjamo kako padamo, pokušavamo trčati, a ne možemo, sanjamo ispite, kako letimo i slične akcijske snove. Svi ti snovi su metafore, označavaju životne testove koje nismo položili ili moramo položiti da bismo bili zadovoljni. Sanjamo li putovanja, primjerice vožnju automobilom, trebamo se zapitati jesmo li u autu sami ili s nekim. Vozimo li u životu ili nas drugi “voze”, stajemo li na postajama ili jurimo? Kakve sličnosti ili razlike ima ta vožnja s našim životom?

24sata: Postoji li neki ritual koji nam pomaže da bolje zapamtimo san?

Uredan životni ritam i odlazak na počinak važni su preduvjeti za pamćenje slika iz snova. Prije spavanja postavite pitanje za koje želite da vam u snu dođe odgovor. Ujutro zapišite sve čega se sjećate, čak i maglovito sjećanje ili tek nekoliko riječi. Ova tehnika zove se “inkubacija snova”. Nekim ljudima pomaže i tzv. paradoksalna intencija, odluka da se barem tjedan dana nećete prisjećati snova. Tako, neopterećen “obvezom”, san se može ipak pojaviti u sjećanju.

24sata: Možete li navesti neki primjer rada sa snom iz vašeg iskustva?

Čovjek srednjih godina bio je pred rastavom i došao je u savjetovanje s dvojbom. Nije bio siguran želi li se uistinu razvesti od svoje žene ili možda pokušati spasiti brak. Već dugo je bio nesretan u braku. Emocije koje je osjećao u tom trenutku života bile su konfuzne i nejasne. Sanjao je da gleda kroz prozor svog stana. Na platou ispod prozora bile su neke mačke koje su čekale da ih nahrani. Mačke su bile odrezanih repova. Isprobali smo tehniku identifikacije, koja se sastoji od toga da u svojoj mašti uđemo u neki lik ili objekt iz sna, kao da smo mi ta osoba ili predmet, i pričamo svoj doživljaj iz te uloge. Možemo povesti i dijalog između tog lika i sanjača. Ovom tehnikom jako brzo možemo osvijestiti svoje dvojbe, konflikte i osjećaje. To je brz put do našega nesvjesnog.

Zamolila sam ga da uđe u ulogu odrezanog mačkina repa i ispriča svoj doživljaj. To je zvučalo ovako: ‘Ja sam odrezani rep. To što sam odrezan uopće me ne uzrujava niti mi smeta, zapravo potpuno mi je svejedno zbog toga. Gledam tamo neku mačku bez mene i nemam osjećaje prema njoj, ona mi ne treba da bih živio samostalno.’ U tom trenutku je zastao i doživio “aha-efekt”, brz i snažan uvid. Rekao je: ‘Pa da! To je to! Zapravo mi i nije stalo. Ja ne želim spašavati brak, stvarno želim rastavu. Kako mi je u snu bio odrezan rep, tako zapravo želim odrezati vezu koja mi ne čini dobro. Ne želim tu mačku, želim dalje samostalno.’

Daljnji rad na ovom snu za njega nije bio potreban. Dobio je odgovor od svoga nesvjesnog uma.

24sata: Tako se san tumači s obzirom na sanjačevu osobnost?

Ako pretpostavimo da se svi elementi sna mogu uzeti kao aspekti sanjačeve osobnosti, onda je i taj odrezani rep bio dio osobnosti ovog čovjeka, i to onaj aspekt njega samog koji je znao da ne želi biti više u nezadovoljavajućem braku.

Ovu tehniku u kojoj podrazumijevamo elemente sna kao različite aspekte sanjačeve osobnosti i identifikacije s tim dijelovima osmislio je Friz Perls, otac Gestalt psihoterapije. tehnika nam uvelike pomaže otkriti što osjećamo, želimo i trebamo u nekom trenutku.

Intervju o radu sa snovima (2. dio)

Savjetovanje/psihoterapija s Irenom Jurjević