Jeste li žrtva mobbinga?

02. 04. 2012

Piše: Irena Dajčar

Za početak valja udariti u srž problematike te reći kako ovaj fenomen postoji već nekoliko desetljeća te isto toliko traje i nastojanje da se precizno definira u svim svojim aspektima.

Riječ „mobbing“ dolazi od eng. riječi „mob“  (agresivna skupina ljudi) i „mobbish“ ( bezobrazan, vulgaran, prostodušan), a prvi puta se spominje 80 –tih godina prošlog stoljeća kada ga je dijagnosticirao švedski psiholog dr. Heinz Leymann koji je uspio razviti učinkovite metode za sprječavanje kao i rehabilitaciju od mobbinga.

Istraživanjem je utvrđeno čak oko 45 oblika mobbinga kvalificiranih u 5 skupina, a to su uglavnom napadi na kvalitetu životne i radne okoline, na društvene kontakte, napadi na reputaciju, mogućnost izražavanja i na koncu zdravlje.

 

Kako prepoznati mobbing?

Sam pojam predstavlja oblik agresije koji se lako uoči no često može biti i „skriveni motiv“ te ga je teško opisati jer je kod pojedinaca još uvijek popularna metoda „vođenja čvrstom rukom“ gdje nema mjesta za otvorenu komunikaciju, timski rad u profesionalnom okruženju, analitiku i kritiku već prevladava hijerarhija i kruti kriterij podređenosti u radnom odnosu.

Znakovi za uzbunu počinju širenjem zlonamjernih glasnina, ogovaranjem i iznošenjem neistine, isključenjem i socijalnom izolacijom osobe, zastrašivanjem, podcjenjivanjem i omalovažavanjem rada, fizičkim zlostavljanjem i prijetnjom, izbjegavanje davanja većih poslova bez opravdanog razloga, stalno mjenjanje uputa za rad, postavljanje rokova koje je nemoguće ostvariti, zbijanjem uvredljivih šala, mješanjem u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem i praćenjem, stvaranje dodatnog pritiska i osjećaja nesposobnosti, uporno kritiziranje i podcjenjivanje stavova.

Ako niste sigurni da li se ovakva izjava ili postupak može u vašem slučaju smatrati mobbingom poslužite se testom „razumne osobe“ i odgovorite na pitanje:

Da li bi većina ljudi koju poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?

 

Kako mobbing utječe na osobu i na radno mjesto?

Već je svima dobro poznato kako u uspješnom timskom okruženju produktivnost kao i samo zadovoljstvo poslom raste, stoga „pametne kompanije“ podosta ulažu u svoje zaposlenike kroz razne edukacije, seminare, team buildinge, nagrade i dr. stimulativne oblike, dok nezadovoljstvo i stres na radnom mjestu uzrokuju suprotno.

 

Koji su simptomi vidljivi kod osoba privremeno ili trajno izloženih mobbingu?

  • šok, bijes, osjećaj nezadovoljstva/bespomoćnosti
  • pojačana osjetljivost
  • gubitak samopouzdanja
  • tjelesni simptomi poput gubitka apetita i nesanice
  • psihosomatski simptomi kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja
  • nervoza pri odlasku na posao, napetost u obitelji, poremećaji koncentracije i smanjena produktivnost

Navedeni simptomi utječu i na radno mjesto porastom bolovanja, dolazi do fluktuacije radnika, povećanog stresa, rasta troškova zbog edukacije novih zaposlenika, viši rizik od nastanka ozljeda na radu te incidenata, smanjena motivacija za rad i reputacija samog poduzeća te loša kvaliteta usluge, smanjeno zadovoljstvo i povjerenje stakeholdera npr. u Njemačkoj su izračunali da jedan slučaj mobbinga kroz godinu dana može izazvati štetu između 30 000 i  100 000 DM.

 

Što možete poduzeti ako ste žrtva mobbinga?

  • Budite odlučni! Vaše pravo je izraziti nezadovoljstvo uzrokovano takvim ponašanjem i zahtijevati da smjesta prestane.
  • Ne vraćajte istom mjerom! Jer ćete teško dokazati da vi niste zlostavljač već zlostavljana osoba te ćete dovesti u nedoumicu osobe od kojih ste tražili pomoć.
  • Vodite dnevnik! Bilježite događanja, imena svjedoka, ishod događaja.
  • Čuvajte kopije pisama, e – mailova, faksova i poruka koje dobivate od osoba koja Vas maltretita! Jer i to prestavlja relevantan dokaz.
  • Izvijestite o zlostavljanu nadređenu osobu ili osobu koja je za to zadužena u skladu s Kolektivnim ugovorom i Zakonom! Obratite se Odboru zaštite na radu u poduzeću, ako je potrebno i generalnom direktoru.
  • Izvan poduzeća obavijestite liječnika medicine rada! Ako Vaš poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite, ako nema ili ne znate tko je taj liječnik tada se obratite svom izabranom liječniku opće/obiteljske medicine.

(Izvor: Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga; Antimobbing Advisory Network, www.antimobbing – net. org)

 

Možemo zaključiti kako mobbing nije samo problem zaposlenika već i poslodavaca jer u ovakvim situacijama nema pobjednika. Preventivni programi i podrška radnicima u smislu fizičkog i psihičkog zlostavljanja, kao i olakšice „dobrim gospodarstvenicima“ nastoje se regulirati kroz radno zakonodavstvo, a među prvim zemljama koje su prepoznale ovaj problem te ga uvrstile u svoj pravni sustav su Švedska, Finska i Norveška. Naše radno zakonodavstvo usklađeno je s Direktivama EU, no često se nasilje ili uznemiravanje na poslu izjednačava s diskriminacijom ili klasičnom povredom radnog odnosa upravo zbog nepotpune definicije i nedovoljno volje da se precizira, gdje povrijeđena strana ima pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti ako to prethodno dokaže npr. slučaj Balenović.

U Hrvatskoj je mobbing dosta dugo bio tabu tema no brojne inicijative radnika, nevladinih udruga kao i institucija izvršne vlasti uspjele su prepoznati tanku liniju između klasičnog radnog zakonodavstva i modernih bolesti društva te odlučile sporazumno rješavati ovaj problem na zadovoljstvo svih strana.

 

Ako ova tema ikako ima veze s vama, evo gdje se možete javili ili dobiti više informacija: kliknite ovdje Udruga Mobbing

 

 

 

 

Ostavi komentar