Centar uspjeha

Piše: Laura Marković, mag. psih.

Prije nego nastavite čitati, molim vas, riješite ovaj kratki upitnik.

Prije devet godina američki je psiholog Barry Schwartz napisao knjigu „Paradoks izbora: Zašto je više manje?“. Pitao se zašto u zapadnim društvima materijalnog izobilja ima sve više i više nezadovoljnih i nesretnih ljudi. Schwartz postavlja tezu da nas previše izbora čini nezadovoljnima, bez obzira na to što krajnji odabir može biti bolji nego u situaciji s manje mogućnosti izbora.

Uzmimo za primjer kupovinu traperica. Prije je postojao jedan model za sve, a danas postoji na desetke modela. Prema tome, danas za kupovinu traperica treba potrošiti više truda i vremena. A uz veći izbor i očekivanja rastu. Čini se da je teže naći „prave“ traperice s kojima smo zadovoljni, a nema garancije da u sljedećoj prodavaonici ne bismo našli bolje.

Istraživanja pokazuju da je odlučivanje postalo teže i kada biramo profesiju, školu ili fakultet, posao, partnera/icu i ostalo. Zašto je tako?

Zbog čega je odlučivanje postalo sve teže?

Za to postoji mnogo razloga. Primjerice, sve je više informacija koje su nam dostupne i koje uzimamo u obzir pri odlučivanju. Više vremena provodimo u razmišljanju, biranju, uspoređivanju i odlučivanju. Komunikacija putem društvenih mreža potiče na socijalno uspoređivanje, koje češće smanjuje nego povećava zadovoljstvo vlastitim postignućima. Doživljavamo da imamo više mogućnosti. Očekujemo više od izbora. Postavljamo sebi visoke standarde i želimo da svaka odluka bude najbolja moguća, bez obzira radi li se o kupovini traperica ili odabiru profesije.

Stres i ostali čimbenici koji negativno utječu na raspoloženje također otežavaju odlučivanje. Iracionalna vjerovanja, poput vjerovanja da postoji takav izbor koji ne uključuje gubitak, otežavaju odlučivanje. Naime, izbor uvijek uključuje dobitak i gubitak. Što je izbora više, to je više mogućeg žaljenja za propuštenim prilikama. Osim toga, otežava nam i popularno uvjerenje da je više izbora nužno bolje.

Kako mogućnost izbora utječe na ljude?

S jedne strane, ljudi koji vjeruju da nemaju nikakvog izbora razvijaju naučenu bespomoćnost, što je prvi korak na putu k depresiji. S druge strane, oni koji su suočeni s previše izbora, ili doživljavaju da je tako, također proživljavaju negativna stanja, poput zbunjenosti, nervoze, preplavljenosti, straha od neizvjesnosti i, dugoročno, depresivnosti. Mnogi se jadaju na poteškoće odlučivanja, odugovlače, a jednom kada se i odluče, više vremena razmišljaju o onom što su propustili nego o onom što imaju i što su postigli.

Renata Salecl, slovenska psihoanalitičarka i sociologinja, u svojoj knjizi Tiranija izbora (2010.) postavlja tezu da izbor potiče tjeskobnost. Tome je tako jer svaki izbor uključuje i gubitak te zato što se mnogi trude napraviti idealan izbor, zbog čega su često nezadovoljni.

Salecl kaže: „U društvu usmjerenom na pojedinca, vođenim konzumerizmom i slavnima, stalno nas se ohrabruje da odaberemo bolji život za sebe. Važnost svakog pojedinog izbora i preobilje mogućnosti može dovesti do osjećaja paralizirajuće tjeskobe, i tada se okrećemo drugima da za nas donesu prave odluke. Kada i dobijemo što želimo, postignuće je brzo zamijenjeno nezadovoljstvom i željom za još boljim mogućnostima.“

Prema tome, kako donositi dobre odluke i biti zadovoljan njima?

Nekoliko savjeta za bolje donošenje odluka

Slijedi nekoliko dobrih savjeta, preuzetih iz knjige „Paradoks izbora: Zašto je više manje?“ Barryja Schwartza.

1. Nije svaki izbor vrijedan vremena i energije koje ulažete u njega. Možete li ovo vrijeme posvetiti nekim drugim aktivnostima koje vas opuštaju i vesele? Rasteretite se. Birajte kada birati.
2. Postavite prioritete. Pokušajte izbjeći stres koji proizlazi iz nerealnih očekivanja. Upoznajte vlastiti ritam rada i odmora.
3. Dugoročno, isplativije je biti prilagodljiv nego uvijek htjeti odličan rezultat. Ponekad je „dovoljno dobro“ dovoljno dobro.
4. Umjesto da mislite na ono što nemate, mislite na loše strane propuštenih prilika. To će vas podsjetiti zašto ste se odlučili tako kako jeste. Nemojte žaliti.
5. Premišljanje iscrpljuje i zbog njega ćete se manje truditi oko mogućnosti koju ste odabrali. Nemojte „tražiti dlaku u jajetu“.
6. Odluka je samo početak, a koliko je dobra uvelike ovisi o tome koliko joj se posvetimo. Budite zahvalni na onom što imate i posvetite se tome.
7. Navikavanje smanjuje užitak novosti, ali ne možemo ga izbjeći. Očekujte da ćete se naviknuti ma što odabrali.
8. Držite očekivanja pod kontrolom ili će nerealna očekivanja držati vas pod kontrolom. Što vrijedi postignuće u kojemu se ne može uživati?
9. Mašta može biti bezgranična, ali u stvarnosti postoje ograničenja. Čovjek može biti sretan, produktivan i pronaći smisao unutar vlastitih ograničenja. Ograničenja nas čine jedinstvenima jednako kao mogućnosti.
10. Što manje se uspoređujte s drugima. Koncentrirajte se na ono što vas čini sretnima i tražite užitak u onome što radite.

Ostali članci iz rubrike Upravljanje mislima i ponašanjem

Savjetovanje/coaching u Centru uspjeha

Radionice