Kontrola emocija – Kada, kako i zašto?

28. 11. 2011

Piše: Ivana Kostelac

Prošli ste ispit i skačete od sreće na hodniku. Rodilo vam se prvo dijete i uzbuđeni vrištite od ponosa. Osvojili ste prvenstvo i skačete jedni po drugima, skidate dres nasred igrališta…  Promatrajući ove situacije svatko bi se mogao pronaći barem u jednoj od njih. I mogli bismo reći ”Pa to je normalno”.

No što se događa u situacijama kad je prijatelj ljut i izdere se na vas?
Kad obična svađa prijeđe u agresiju ili ljutnja u vandalizam? Tada ćemo s prijekorom gledati na te ljude. Zašto?

Naime, ljudi vole doživljavati pozitivne emocije i vole biti okruženi sretnim ljudima. Iako ne postoje ”loše” emocije jer su sve emocije blagotovorne i dovode nas u stanje spremnosti na reagiranje, pokazalo se da ljudi mnogo blagonaklonije gledaju na neadekvatno izražavanje emocija kada su u pitanju pozitivne emocije, nego u situacijama kad ljudi na neprimjeren način iskazuju ljutnju, tugu i druge negativne emocije.

Upravo zbog toga kontrola emocija se definira kao mogućnost kontrole neugodnih emocija. No, nije potrebno kontrolirati emociju, nego način izražavanja emocije. Budući da je ljudsko ponašanje pa tako i način izražavanja emocija promjenjiv, svatko može naučiti kontrolirati izražavanje emocija.

 

W. Glasser navodi da ponašanje ima četiri aspekta: aktivnosti (što činim), mišljenje (misli koje prolaze kroz glavu), emocije (ljutnja, radost, tuga) i fiziologiju (otkucaji srca, promjene disanja, tlaka…), a pod direktnom kontrolom su samo aktivnosti i misli te su one prostor na kojem treba raditi pri kontroli emocija. Kako?

 

Četiri ponašanja koja mogu negativne emocije pretvoriti u pozitivne, ili barem umanjiti njihov snažni utjcaj:

  • Udaljite se iz situacije u kojoj ne možete kontrolirati svoje emocije. Ako se svađate preko mobitela ostavite mobitel kod kuće i izađite van u šetnju 10-ak minuta. Fiziološka pobuđenost zbog ljutnje će se smanjiti, a vi ćete hladne glave moći razgovarati o svom problemu.
  • Ventiliranje je korisna tehnika pri kojoj se ispušta višak energije do kojeg dolazi pri doživljavanju ljutnje. npr. udaranje jastuka, vreće i sl.
  • Iskazivanje riječima je također korisno jer već i samim verbaliziranjem problema dolazi do promjene u aktivnosti. Npr. često osobe znaju reći da im je ”pao kamen sa srca” kad su rekle što ih muči.
  • Učenje po modelu – uvijek možemo promatrati ljude kako se ponašaju i razgovarati s njima o tome kako se treba ponašati u određenim situacijama, a posebno su vrijedne i tehnike kontrole emocija koje su dobar putokaz kako se adekvatno nositi sa određenom situacijom, a mogu se uvježbati uz stručno savjetovanje psihologa ili terapeuta

 

I naposljetku zapamtite:

Ne možete direktno promijeniti emociju, učinite to tako što ćetepromijeniti ponašanje – ponašanja su naučena pa tako postoji realna šansa da se od njih i odučimo!

 

 

 

Ostavi komentar