Kako kontrolirati vlastiti temperament u stresnim situacijama?

05. 06. 2012

Piše: Irena Dajčar

„Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom duhu i zdravom tijelu.“ by Arthur Schopenhauer

Postavljate li si često pitanje zašto pojedinci iz naše okoline praktički čitaju misli i dovršavaju rečenice dok drugi pak kao da su pali s Marsa, a vi imate osjećaj da pričate klingonski?

Obožavate ih i/ili vas iritiraju do boli?  Ima li to ikakve veze sa našim temperamentom ili karakterom, a da nije samo nečije ustajanje na lijevu nogu taj dan ili višak energije? Dakako da ima!

Na početku treba razlikovati ova dva naizgled slična pojma gdje temperament predstavlja tipičan način emocionalnog doživljavanja i reagiranja i nije skup stečenih osobina, već je pretežno uvjetovan nasljednim činiteljima. Razvoj temperamenta ovisi o funkcioniranju vegetativnog živčanog sustava i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Iako je pri oblikovanju temperamenta utjecaj socijalnih činitelja gotovo neznatan, on se ipak očituje u načinima izražavanja emocija, ovisno o kulturnoj  sredini. Što je onda karakter?

 

Karakter se stječe u tijeku socijalizacije, pa se slobodno može reći da je u najvećoj mjeri plod odgoja i učenja gdje dolaze do izražaja odnosi pojedinac – okolina, npr. odnos prema drugim ljudima izražava se određenim crtama karaktera koje poznajemo kao iskrenost, agresivnost, egoizam, odnosno sebičnost, ili pak altruizam, odnosno nesebičnost, ili obzirnost. Odnos prema radu očituje se, među ostalim, marljivošću i njezinom suprotnošću, tj. lijenošću, upornošću, odnosno kolebljivošću, odgovornošću, odnosno neodgovornošću. Odnos prema samome sebi čovjek izražava samopouzdanjem, odnosno njegovom suprotnosti koju nazivamo nesigurnost. Nadalje, jako je važna crta karaktera samokritičnost koja se izražava kod vrednovanja vlastitih postupaka, nasuprot nekritičnosti.

 

Prepoznajte  svoj tip temperamenta

Ne postoji dobar ili loš temperament. Kaže se da se svi tipovi temperamenata mogu naći među zločincima, kao i među svecima. Najstarija takva podjela potječe od grčkog liječnika Hipokrata, iz četvrtog stoljeća prije Krista, a kasnije ju je preuzeo rimski liječnik Galen, i to se shvaćanje održalo sve do današnjih dana u preciznijem obliku, a moderni psiholozi poput Davida W. Keirseya razvili su inikatore kroz testove iz kojih proizlaze sljedeći tipovi: sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik.
Donosimo vam test od  70 pitanja, kliknite na sljedeći link:  http://www.keirsey.com/sorter/instruments2.aspx?partid=0

 

Glavnim crtama temperamenta smatraju se:

  • emocionalna stabilnost – nestabilnost
  • optimizam – pesimizam
  • ekstravertiranost – introvertiranost

Crte temperamenta logički su kontinuumi na čijim su krajevima suprotne kvalitete.

 

1. Govornik – Sangvik (Ekstravertiran optimist)

Pozitivne osobine: dobrovoljno se javlja za poslove, smišlja nove planove, izvana izgleda sjajno, posjeduje dobre namjere, energičan je i oduševljen, odlučuje na temelju osjećaja, naglo sve započinje, nadahnjuje ostale, šarmira druge kako bi ih naveo na posao Slabosti: radije bi pričao, zaboravlja obveze, ne izvršava obećanja, pouzdanje mu brzo blijedi, nediscipliniran, ima neobične prioritete, lako ga je omesti, gubi vrijeme pričajući …

 

2. Onaj koji djeluje – Kolerik (Ekstravertiran pesimist)

Pozitivne osobine: usmjeren prema cilju, sagledava cijelu sliku, dobar organizator, traži praktična rješenja, hitro se upušta u akciju, raspoređuje posao, pomno zahtijeva akciju, smišlja ciljeve, potiče na aktivnost, uživa kad mu se netko suprotstavlja Slabosti: posjeduje vrlo slabu trpeljivost prema pogreškama, zahtijeva odanost, ne analizira potankosti, nevažne mu stvari dosađuju, može biti sklon naglim odlukama, može biti grub ili netaktičan, upravlja ljudima, mnogo zahtijeva od ljudi, smatra da cilj opravdava sredstvo, rad može postati njegov bog

 

3. Mislilac – Melankolik (Introvertiran pesimist)

Pozitivne osobine: ravna se prema svojem rasporedu, perfekcionist, obraća pažnju na potankosti, uporan i temeljit, sklon redu i organiziran, voli istraživanja, osjeća potrebe drugih, uočava probleme, pronalazi stvaralačka rješenja, voli karte, grafikone i crteže, potrebno mu je da završi ono što je započeo
Slabosti: nije usmjeren prema drugim ljudima, depresivan zbog nesavršenosti, odabire teške poslove, oklijeva kad treba započeti neki posao, previše vremena provodi u planiranju, više voli analizirati nego raditi, osuđuje sam sebe, teško mu je ugoditi, često postavlja previsoka mjerila

 

4. Promatrač – Flegmatik (Introvertiran optimist)

Pozitivne osobine: sposoban i pouzdan, spokojan i ugodan, posreduje u problemima, izbjegava sukobe, dobro se drži pod pritiskom, pronalazi lakši put Slabosti: nije usmjeren prema ostvarivanju ciljeva, nedostaje mu motivacija, teško ga je pokrenuti, ne podnosi da ga se gura naprijed, lijen i nemaran, obeshrabruje druge ljude, radije će biti promatrač.

 

Kako kontrolirati vlastiti temperament?

Kada otkrijete koliko dobro poznajete sebe i svoje potrebe tada ćete znati koja tehnika vam najbolje odgovara i kako odgovoriti na stresne situacije! Do tada, ovih prirodnih „7 veličanstvenih“ savjeta su najmanje što svatko od nas može svakodnevno prakticirati:

 

1.    Izbrojite do deset prije nego reagirate na neku situaciju i vidjet ćete da će vas to u većini slučajeva malo umiriti i vaša reakcija neće biti tako burna kao prije.

2.    Izbjegavajte situacije i osobe koje vas frustriraju i koje vas lako mogu živcirati.

3.    Vježbajte.  Plivanje, šetnja, vožnja biciklom po prirodi ili bilo koja druga fizička aktivnost pomoći će vam osloboditi se svakodnevnog stresa i opustiti se, te „napuniti baterije“ za naredne dane.

4.    Razmislite pažljivo prije nego što kažete nešto, inače možete lako požaliti zbog riječi koje su izašle iz vas nekontrolirano. Ako osjetite da nije trenutak kada možete razgovarati smireno sa tom osobom, onda razgovor odgodite za neki drugi dan kada budete manje ljuti i kada ćete moći mirnim razgovorom doći do rješenje problema.

5.    Nerealno je očekivati da se svi ljudi ponašaju, rade i pričaju onako kako biste vi to željeli, pa onda nemojte to niti očekivati od ljudi oko sebe, već ih prihvatite takvim kakvi jesu, sa svim dobrim i lošim osobinama.

6.    Koristite humor za smanjivanje napetosti. Nemojte koristiti sarkazam, jer tako možete povrijediti osjećaje ljudi oko sebe i učiniti ono što je još gore.

7.    Prakticirajte vježbe i tehnike opuštanja. One vam mogu pomoći u oslobađanju od stresa i napetosti. Dišite duboko, bavite se jogom ili meditacijom, slušajte glazbu, pišite, čitajte ili radite bilo što drugo što vas opušta ..

Na kraju, jedna poznata mudra izreka kaže: „.. a na vama je da odaberete ono što je za Vas najbolje!“

Comments are closed.