Što je flow ili “biti u zoni”?

29. 02. 2012

Piše: Iva Čarapina

Jeste li se ikada zatekli da radite nešto što vas ispunjava i zaokuplja, a da kada ste gotovi vas iznenadi koliko je vremena prošlo i kako niste zamijetili da ste gladni i iscrpljeni?

Onda otprilike shvaćate što je flow. Kada se nalazimo u stanju flow-a gubimo pojam o vremenu i fizičkim potrebama.

 

Flow je intenzivna i fokusirana koncentracija na trenutačni rad. To je stanje duboke udubljenosti, kognitivne efikasnosti i intrinzičnog užitka (Mihály Csíkszentmihályi). On omogućava osobi da se osjeća kao jedno s aktivnošću u koju je uključena.

Kod sportaša i boksača može se dogoditi da tijekom vježbanja ne osjete bol i umor upravo zbog flow-a. Csikszentmihaly je zamjetio da umjetnici, posebno slikari, mogu provesti sate u stanju inspiracije, bez da prekinu rad kako bi se odmorili. Oni tada ne osjećaju glad, umor, čak ni potrebu za snom.

Tijekom flow-a imamo osjećaj kontrole nad situacijom i lako si možemo predočiti cilj. Aktivnosti koje izvodimo su jako intrinzično nagrađene jer nas čine sretnima i uzbuđenima. To je poticaj da ih ponovo izvodimo. Zato je važno baviti se stvarima koje nas zanimaju i u tom području tražiti posao. Nijedan posao nije stalno zabavan i ispunjavajući, ali povremeni naleti uzbuđenja biti će korisni za naše zdravlje i pomoći nam da preživim do vikenda.

Posebna vrsta osoba češće doživljava ovakvo stanje. To su autotelične osobe. One su znatiželjne, otvorene za nova iskustva. Moglo bi se reći da su „gladne za svijetom“, kada se uključe u aktivnosti su uporne i ustrajne. Imaju više definiranih ciljeva u budućnosti i kasnije osjećaju više pozitivnih emocija.

 

Aktivnosti koje potiču flow mogu biti jednako nagrađujuće kao i opuštanje. To je evolucijski gledano korisno jer opuštanje čuva energiju, a flow potiče iskušavanje sposobnosti i razvoj. On se pojavljuje kod zadataka koji su malo izazovniji. Ako nam je nešto jako lagano za obaviti, osjećat ćemo dosadu, a ako je preteško, tjeskobu. Osjećaji dosade i tjeskobe su neugodni. Istraživanja su pokazala da osobe koje su češće osjećale tjeskobu i dosadu su kasnije jače osjećale bol. Na primjer cure su imale  jače menstrualne bolove što je koreliralo s vremenom provedenom u stanjima tjeskobe, dok je kod dječaka prediktor dosada.

Noviji modeli istraživanja pokazali su da vrijeme provedeno u flow-u jača samopouzdanje i vjerojatnost ustrajanja u aktivnosti. Sugeriraju i da nas vrijeme provedeno u flow-u može zaštititi od negativnih utjecaja. Adolescentni s problematičnim životnim situacijama manje su delikventni ako u prethodnim godina uključeni u izazovne aktivnosti koje su im učinjene dostupnima.

 

Važno je uključiti se u aktivnosti koje nas zanimaju. Dok neki ljudi tome teže, drugi se radije vide u zanimanjima koja nisu toliko intrinzično nagrađujuća, ali nude fine novčane nagrade. Ljudi imaju prevelika očekivanja i kada teže materijalnom bogatstvu, teže sve većem i teško se zadovoljavaju.

Istraživanja su pokazala da sreća ne korelira puno s materijalnim bogatstvom, a nakon određene svote prihoda, korelacija se ne povećava. Ispitivanja s velikim dobitnicima na lotu pokazala su da nakon početne sreće se vraćaju jednakom zadovoljstvu životom kao i prije nagrade (Brickman, Coates i Janoff-Bulman). Razina sreće najbogatijih osoba u SAD-u je jedva iznad pojedinaca s prosječnim primanjima(Diener, Horwitz i Emmons). Zbog navedenih razloga,iako je bolje da su materijalni uvjeti u izobilju, to nije preduvjet za sreću već je bitna sposobnost pojedinca da se u potpunosti uključi u život.

 

 

 

 

Ostavi komentar